Zbog razvijenosti poljoprivrednih, vodenih resursa, zemljišta, prirodno-klimatskih pogodnosti, Republika Hrvatska ima velik potencijal u razvitku poljoprivrede. Ta djelatnost ima znatan utjecaj na druge gospodarske djelatnosti, kao što su prehrambeno-prerađivačka djelatnost, trgovina, turizam, promet, energetika, kemijska industriju, pomorstvo i mnoge druge.
 
Poljoprivreda je važna zbog povećanja zaposlenosti stanovništva i vanjsko-trgovinske bilance, ali je bitna za prehrambeno stanje pučanstva odnosno količinu i kakvoću prehrane. Poljoprivreda je dio ruralnog prostora, bitna je za ekološku ravnotežu, zaštitu okoliša, ali i za očuvanje kulturnih i ostalih tradicijskih vrijednosti.
Biljna proizvodnja
Ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih poljoprivrednih grana u pogledu uporabe zemljišta i proizvodnje za prehranu ljudi i životinja. U strukturi zasijanih površina i dalje su najzastupljenije žitarice, a iza njih proizvodnja uljarica.
  
Žitarice - najzastupljenije od svih kultura, tako da su pšenica i kukuruz najdominantnije kulture i zauzimaju 612 tisuća hektara, odnosno 55% ukupno zasijanih površina.
Povrćarstvo - povrće zauzima 72,433 ha ili 5% od ukupnih zasijanih površina Republike Hrvatske. Najvažnije povrće koje se uzgaja na otvorenim poljima u Hrvatskoj je kupus, grah, luk, rajčica, paprika i krastavac, koji se uzgajaju na više od 70% ukupne površine pod povrćem. Godišnja proizvodnja povrća iznosi oko 450 tisuća tona.
  
Proizvodnju je potrebno povećati za 100% kako bi se u Hrvatskoj osigurala kontinuirana opskrba i samodostatnost potreba za povrćem. Samo je mali dio ukupne proizvodnje namijenjen za tržište s obzirom da je proizvodnja vezana uz preradu, ili je pak namijenjena prodaji na veliko, tržištu ili izravno kućanstvima.
Voćarstvo - voćnjaci zauzimaju oko 68 tisuća ha ili 2,2% poljoprivredne površine, što je mali postotak s obzirom da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete kao i tradiciju voćarske proizvodnje kako kontinentalnog tako i mediteranskog voća. Oko 95% voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Najvažnije voćne vrste su jabuka, šljiva, breskva, višnja, orah, a od mediteranskog voća maslina i mandarina. Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi 161 tonu. Voće se većinom troši za vlastite potrebe bilo svježe ili prerađeno.
   
Vinogradarstvo (i vinarstvo) je za Hrvatsku važna poljoprivredna grana s višestoljetnom tradicijom. Najznačajnije i podesne poljoprivredne površine za uzgoj vinove loze se nalaze na na brdovitim, višim terenima srednjega slavonskog gorja i sjeverozapadne Hrvatske, ali i u Dalmatinskoj zagori, Istri, priobalju i otocima. Hrvatska ima 58 813 hektara vinograda.
  
U Hrvatskoj radi 26 vinarija i većih vinskih podruma koji podmiruju 75% ukupne prodaje vina, 22 poljoprivredne zadruge s udjelom od 8%, 20 većih pojedinačnih proizvođača koji sudjeluju sa 6% i 867 ostalih proizvođača s udjelom od 12% u ukupnoj prodaji vina. Što se tiče prodaje vina prema njegovoj kvaliteti, od ukupne količine prodanih vina, 3% su vrhunska vina, 56% kvalitetna vina, te 41% stolna vina. Od ukupnog prometa vina, 40% su bijela, a 30% crna vina.
Stočarska proizvodnja
Stočarstvo je vrlo bitna poljoprivredna grana u Republici Hrvatskoj u koju su uključeni brojni proizvođači. Stočarstvo predstavlja 44% ukupne poljoprivredne proizvodnje. Obiteljska gospodarstva ujedno imaju i najveći udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Posjeduju oko 78% obradive zemlje i više od 81,1% ukupnog stočnog fonda.
Govedarstvo je najznačajnija je grana stočarstva i jedna od najvažnijih grana poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja je izrazito vezana uz poljoprivrednu proizvodnju jer su goveda veliki potrošači biljnih proizvoda. Hrvatska uglavnom koristi domaću telad. Oko 75% su pasmine Simmental s dvostrukim kvalitetama (za proizvodnju mlijeka i mesa). Simmental predstavlja temelj kvalitetne proizvodnje govedine u Hrvatskoj. Također se koriste pasmine Holstein i Brown.
  
Ovčarstvo ima u Hrvatskoj višestoljetnu tradiciju, potencijali prostranih pašnjaka i klimatski uvjeti omogućili su nastanak više izvornih pasmina, koje su se prilagodile okolišnim uvjetima. Proizvodnja ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj je najrazvijenija na jadranskom području (otok Pag, Cres), ali se javlja i drugdje, povezano s tradicijskom preradom (sir), i u novije doba pokazuje znakove oživljavanja. Prema podacima DZS-a Hrvatska danas ima nekih 460.000 ovaca.
Svinjogojska proizvodnja ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, a ona obuhvaća 14,2% ukupne poljoprivredne proizvodnje i 35,9% stočarske proizvodnje. Karakteristično je za sve regije Hrvatske, ali prednjači u Panonskoj regiji jer je svinjogojstvo usko povezano s uzgojem kukuruza. Svinjogojstvo je organizirano u male proizvodne jedinice, na obiteljskim gospodarstvima, (1-5 krmača) koji čine 75% ukupne proizvodnje u sklopu aktivnosti miješanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Većina gospodarstva nisu specijalizirane proizvodne jedinice s modernom tehnologijom i standardima.
  
Kozarstvo predstavlja alternativne sustave, koji će biti važni u prilagodbi proizvodnje uvjetima EU, zbog njegove manje konkurencije. Danas se u Hrvatskoj uzgaja oko 80.000 tisuća koza. Intenzivna kozarska proizvodnja za proizvodnju mesa, a prije svega kozjeg mlijeka, je smještena u području sjeverozapadne Hrvatske, području koje gravitira preradbenoj industriji za proizvodnju kozjeg mlijeka i sira.
Peradarska proizvodnja je važna grana stočne industrije koja proizvodi visokokvalitetnu i jeftinu hranu (piletinu i jaja), te je stoga od posebnog interesa za Hrvatsku. Peradarstvo predstavlja granu stočarske proizvodnje u kojoj je najvećim dijelom uvedena visoka tehnologija proizvodnje. Peradarstvo iznosi oko 7% ukupne poljoprivredne proizvodnje, odnosno 18% stočne proizvodnje, te je u ovom segmentu dostignuta samodostatnost.
Pčelarstvo ima dugu tradiciju u Hrvatsko za proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda. Znatna je uloga pčelarstva i neposredno, zbog važne uloge pčela u oprašivanju kulturnog (poljoprivrednog) i samoniklog bilja. Držanje pčela i proizvodnja meda se nalazi u sustavu novčane potpore.
Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2003. godini iznosila je 13.326,87 mil. kn. Udio poljoprivrede i prehrambene industrije u BDP-u 2003. godine iznosio je 6,50 % i bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu.
|
