Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009
Ostvarivanje dohotka temeljni je cilj poslovanja poljoprivrednog gospodarstva, koji ovisi o nizu čimbenika proizvodnog procesa, dok se kombinacijom različitih inputa može poizvesti određena količina poljoprivrednih proizvoda za podmirenje vlastitih potreba i za tržište.
Da bi se utvrdila visina dohotka odnosno profita, mjerila efikasnosti korištenja resursa i učinkovitost uporabe inputa za proizvodnju određene količine proizvoda (outputa) na poljoprivrednom gospodarstvu, potrebno je napraviti ekonomsku analizu rezultata svake pojedine proizvodnje i poslovanja poljoprivrednog gospodarstva u cjelini.
Podloga za to jesu kalkulacije prihoda i troškova proizvodnje u čijoj je strukturi potrebno specificirati proizvodne rezultate (prinose i prihode) i troškove odnosno inpute, izražene količinski za svaku pojedinu proizvodnju.
Jednostavan, brz i najčešće korišten način utvrđivanja ekonomskih pokazatelja poljoprivredne proizvodnje jest model kalkulacija pokrića varijabilnih troškova (engl. Gross Margin).
Metodologija izračuna PVT-a u poljoprivrednoj proizvodnji odlikuje se brojnim specifičnostima u odnosu na druge gospodarske djelatnosti. Te se spečifičnosti očituju u zemljopisnim, prirodnim i drugim različitostima proizvodnih područja, biološkom potencijalu biljaka i životinja te u strukturi proizvodnih jedinica odnosno nositelja ove djelatnosti.
Nositelji poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj su poljoprivredna gospodarstva (PG), u čijoj strukturi prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva u odnosu na druge poslovne subjekte. Stoga su izračuni proizvodnih i ekonomskih pokazatelja poljoprivredne proizvodnje u kalkulacijama PVT-a predočeni kroz sustave proizvodnje i rezultate koji se primjenjuju i, što je posebno važno, ostvaruju na gospodarstvima tržišno usmjerenih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj, što osigurava visok stupanj usporedivosti i primjene rezultata na gotovo svakom poljoprivrednom gospodarstvu.
Jednostavnost metodologije izračuna kalkulacija PVT-a sastoji se u utvrđivanju razlike između ukupnih prihoda i varijabilnih troškova svake vrste proizvodnje kojom se poljoprivredno gospodarstvo bavi. To je ekonomski pokazatelj ili razina na kojoj se gospodarstva mogu međusobno uspoređivati prema razultatima, neovisno o tome posjeduju li veće ili manje proizvodne kapacitete.
Kao podloga za izračun kalkulacija PVT-a uzima se razdoblje od jedne godine (proizvodne i kalendarske), osnovna proizvodna jedinica (obično je to 1 ha poljoprivredne površine u biljnoj proizvodnji odnosno 1 grlo stoke u stočarstvu) za koje se izračunavaju prihodi i troškovi proizvodnje. Izračunati PVT kao rezultat po jedinici određene vrste proizvodnje množi se s brojem proizvodnih jedinica na čitavom gospodarstvu da bi se utvrdio ukupni PVT svih vrsta proizvodnji kojima se gospodarstvo bavi. Od ukupnog PVT-a oduzimaju se fiksni troškovi PG-a i dobiva se financijski rezultat profit odnosno gubitak, kako je jednostavno prikazano u idućem primjeru:
Vrsta proizvodnje PVT Jed. mjere Broj jedinica Ukupni PVT
Pšenica 752,40 ha 10 7.524,00
Jećam 524,50 ha 8 4.196,00
Mliječne krave 5.149,27 grlo 5 25.746,37
Ukupni PVT poljoprivrednog gospodarstva 37.466,37
Fiksni troškovi ( - ) 15.000,00
Profit 22.466,37
Važna pretpostavka koju treba uzeti u obzir pri izračunu PVT-a jest jest da je metoda primjenjiva kada se proizvodnja na gospodarstvu ostvaruje punim kapacitetom. Tome prethodi investicijsko razdoblje koje u poljoprivredi može trajati od jedne do nekoliko godina da bi se postigao puni kapacitet proizvodnje (puna rodnost trajnih nasada, mliječnost stada i slično). Investicijski troškovi toga razdoblja ne ulaze u strkturu kalkulacija PVT-a.
Radi jednostavnosti primjene, modeli kalkulacija u ovom katalogu razvstani su ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i to:
- kalkulacije ratarskih kultura
(pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, uljana repica, suncokret, soja, šećerna repa, krumpir, duhan, kamilica)
- kalkulacije voćarskih i vinogradarskih kultura
(jabuka, kruška, breskva, mandarina, orah, lješnjak, kupina, malina, šljiva, jagoda, grožđe)
- kalkulacije povrčarskih kultura
(rajčica, paprika, kupus, cvjetača, krastavac, grah, luk, salata, mrkva, celer)
- kalkulacije krmnih kultura
(kukuruz za silažu, lucerna, talijanski ljulj, kultivirani travnjaci)
- kalkulacije ljekovitog i aromatičnog bilja
(lavanda)
- kalkulacije u stočarskoj proizvodnji
(kravlje mlijeko, tov junadi, prasad, tov svinja, kozje mlijeko)
Za razliku od modela kalkulacija biljne i stočarske proizvodnje koje se temelje na izračunu PVT-a, specifični su modeli kalkulacija krminih kultura zbog izračuna troška proizvodnje. Razlog tomu jest što se, praktično, ove kulture ne prodaju na tržištu već su ulazni trošak (input) za stočarsku proizvodnju. Neke kulture (travnjaci) koriste se više godina pa su i troškovi proizvodnje raspodjeljeni po godinama korištenja.
U strukturi kalkulacija specificirane su proizvodne (u pravilu 1 ha, 1 grlo) i mjerne jedinice, količine i cijene proizvoda i pripadajućih troškova. Važno je napomenuti da su sve cijene u kalkulacijama izražene bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), jer je pretpostavljeno da se radi o komercijalnim proizvođačima orijentiranim na proizvodnju za tržište.
Strukturu ukupnog prihoda u kalkulacijama čini prihod od prodaje osnovnog proizvoda te ostale vrste prihoda koje gospodarstvo može ostvariti prodajom. Pri tome, nisu uračunati prihodi ostvareni s osnova potpora izravnim plaćanjima u poljoprivredi.
U strukturi varijabilnih troškova obračunati su troškovi inputa: sjeme/sadnice/presadnice, mineralna i organska gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, stočna hrana, veterinarski i drugi troškovi, ovisno o vrsti proizvodnje. Navedeni troškovi primjene sredstava za zaštitu bilja predstavljaju prosječne troškove temeljem internih kalkulacija HZPSS-a, dok stvarni troškvi primjene ovise u sustavu uzgoja.
Agrotehničke mjere prikazane u kalkulacijama biljne proizvodnje i tehnologije u stočarskoj proizvodnji samo su jedan od mogućih izbora, zasnovanih na načelima dobre poljoprivredne prakse.
Pokriće varijabilnih troškova u kalkulacijama iskazano je na dvije razine:
- PVT 1 samo na razini ukupnih varijabilnih troškova
- PVT 2 koja uključuje troškove unajmljene poljoprivredne mehanizacije u agrotehnici pojedinih kultura.
Zaključno valja naglasiti da su stručnajci HZPSS-a u posljednjih desetak godina publicirali dva izdanja stručnih priručnika „Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje“ 2001. i 2004. godine te „Katalog kalkulacija tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda“ 2007. godine, upravo na poticaj korisnika usluga HZPSS-a – poljoprivrednih proizvođača. Pokazalo se da su ti oblici „savjetničkih alata“ iznimno dobro prihvaćeni i od strane poljoprivrednika i od cjelokupne stručne javnosti.
Važno je imati na umu da modeli kalkulacija koje smo na ovaj način predočili, imaju svakodnevnu uporabnu vrijednost za svakog korisnika, koji ih jednostavno i brzo može primjeniti s obzirom na promjene uvjeta na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i trajno koristiti za cjelovitu analizu poslovanja i vođenje gospodarstva te donošenje odluka o strukturi i obujmu sadašnje i buduće proizvodnje i promjenama, kao i o potrebnim ulaganjima u daljnji razvoj i napredak gospodarstva.
Protekla 2009. godina na bazi koje su rađene ove kalkulacije, po mnogo čemu je bila specifična, kao što će biti i svaka nadolazeća jer poljoprivredna proizvodnja je sustav pod „vedrim nebom“, a poljoprivredno tržište dinamična kategorija koja svakodnevno utječe na položaj poljoprivrednih proizvođača u Republici Hrvatskoj.
Link na Katalog
Autori:
Marina Mikšić, Robert Črep, Kristijan Jelaković, Josip Komljenović,
Elinor Nikolić, Jasna Kladarić, Katica Juzbašić, Ljiljana Kocen,
Andrea Ćosić, Siniša Hrgović, Nikola Gržan,
Željko Kucjenić, Đuro Cerovčec
Kristijan Jelaković
dipl.ing.agr.
kristijan@hzpss.hr
|
